Funkcioniranje i transparentnost pravosudnog sustava
Postupak izbora sudaca i rad Državnog sudbenog vijeća su netransparentni. Osim rang liste kandidata, drugi podaci o ocjenjivanju ni obrazloženja odluka nisu javno dostupni. Iako novinari mogu prisustvovati razgovorima s kandidatima, video snimke razgovora nisu javno dostupne te je upitan način ocjenjivanja kandidatove motiviranosti za rad, čime postupak zbog svoje netransparentnosti ostavlja prostora za donošenje dvojbenih ocjena, o čemu je odlučivao i Ustavni sud. Imajući na umu da se i razgovori s kandidatima mogu fingirati, organizacije civilnog društva naglašavaju kako bi potpuniji uvid u dokumentaciju i članova DSV-a i kandidata (podaci o radu, statistika obavljanja dužnosti, prijava kandidata i njena motivacija) dao jasniju sliku jesu li doista odabrani najbolji kandidati.
Izbor članova Državnog sudbenog vijeća potrebno je učiniti transparentnijim na način da se uvede obveza dostave detaljnije dokumentacije kandidata za članstvo, odnosno obveza podnošenja izjave o tome zašto se kandidira te prilaganje životopisa. Nadalje, svi dokumenti kandidata podneseni za izbor trebali bi biti objavljeni na web-stranicama DSV-a. Također, treba predvidjeti mogućnost da odvjetnici, odvjetničke komore, akademske institucije te organizacije civilnoga društva mogu dati svoju javno dostupnu ocjenu kandidata na web-stranici Vrhovnoga suda prije svakoga kruga glasanja.
Prema Zakonu o sudovima, predmeti se sucima u rad dodjeljuju automatskom nasumičnom dodjelom, primjenom odgovarajućeg algoritma, pri čemu će se voditi računa o ravnomjernoj podjeli predmeta te vrsti i složenosti predmeta. Kod ključnih stvari u kojima se odlučuje o važnim načelnim i/ili praktičnim pitanjima (temeljna ljudska prava, politička, socijalna i ekonomska dobrobit društva i slično), važno je da sustav dodjele predmeta bude transparentan, odnosno da je omogućena provjera pristupa sustavu kako bi se vidjelo je li unutar sustava došlo do naknadnih promjena tijekom nasumične dodjele, odnosno dodjele predmeta u rad drugom sucu. Prema članku 29. Ustava, svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, no izostaje jamstvo na zakonito izabranog suca, kakvo pronalazimo u njemačkom i slovenskom ustavu.
Stegovni postupci protiv sudaca u nadležnosti DSV-a su netransparentni. Odluke Vrhovnog suda se, uz određene iznimke, načelno objavljuju, no njihova javna objava kasni od nekoliko tjedana do nekoliko godina. Prema Odluci o objavi i anonimizaciji sudskih odluka, na internet stranici VSRH-a trebale bi se objavljivati cjelovite sudske odluke VSRH-a i s njima povezane odluke nižih sudova. Ipak, takve odluke nižih sudova se ne objavljuju, što zbog nedostatka konteksta otežava razumijevanje objavljenih odluka VSRH-a. Načelno se primjenjuju procesna pravila kaznenoga postupka prema kojem je rasprava javna, no istodobno je Poslovnikom DSV-a određeno da su sjednice DSV-a na kojima se raspravlja o stegovnim postupcima zatvorene za javnost, osim u slučaju kada sudac protiv kojeg se postupak vodi zatraži da sjednica bude javna. DSV objavljuje informacije s vrlo malo detalja o stegovnim postupcima, a ni sustavni podaci o pokrenutim stegovnim postupcima, razlozima njihova pokretanja te trajanju tih postupaka i ishodu nisu javno dostupni. Detaljniji uvid u postupak trenutno je moguće dobiti jedino ako predmet dođe do Ustavnog suda.
Objavljivanje prvostupanjskih i drugostupanjskih presuda i dalje je vrlo ograničeno. Veća dostupnost presuda na internetu povećala bi transparentnost pravosuđa, pomogla građanima i poslovnim subjektima u razumijevanju svojih prava te doprinijela ujednačavanju sudske prakse. Sudski postupak je javan, stoga bi i sudske odluke trebale biti dostupne neposredno nakon završetka postupka u neanonimiziranom obliku, osim ako zbog razloga zaštite privatnosti javnost nije bila isključena, no i tada bi presude trebale biti dostupne javnosti. Također, nužno je javnosti osigurati mogućnost širokog uvida u tijek postupka (pristup javnosti video-konferencijama, dokumentima u spisu, uvid u e-spis i slično).
Odluke županijskih sudova samo se iznimno objavljuju, a odluka o tome je prepuštena samim sudovima, što dovodi do toga da je javnosti dostupno samo 1 do 5 posto njihovih odluka. Odluke općinskih sudova se načelno ne objavljuju na internetu, a uvid javnosti u te odluke je otežan.