Tijekom 2024. i 2025. godine nažalost, nije zabilježen nikakav napredak po pitanju ratifikacije Europske socijalne povelje (revidirane). Također, nije bilo napretka ni vezano uz prihvaćanja članaka 14. Međunarodne konvencije o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije kojim se omogućuje građanima podnošenje individualnih pritužbi Odboru koji prati njenu provedbu i zaštitu svojih ljudskih prava.
Hrvatska još uvijek nije pristupila potpisivanju Fakultativnog protokola Međunarodnom paktu o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima čime se građanima uskraćuje mogućnost podnošenja individualnih pritužbi UN-ovom nezavisnom odboru zaduženom za zaštitu socijalnih, ekonomskih i kulturnih prava. Također, Hrvatska nije izrazila namjeru pristupiti Međunarodnoj konvenciji za zaštitu prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji.
Iako je Akcijskim planom za ljudska prava za 2025. godinu bili predviđeno osnažiti primjenu međunarodnih i regionalnih instrumenata koji se odnose na područje zaštite i promicanja ljudskih prava (cilj 1, mjera 1.1.) Hrvatska i dalje nema funkcionalan sustav koordinacije i pripreme izvještavanja i implementacije preporuka međunarodnih mehanizama za ljudska prava što dovodi do višegodišnjeg kašnjenja u izvještavanju o implementaciji konvencija i nesustavnog provođenja dobivenih preporuka.[1]
Nakon 19 godina, Hrvatska je nakon 2023. godine dostavila periodično izvješće o provedbi Fakultativnog protokola Konvencije o pravima djeteta o trgovini djecom, dječjoj prostituciji i dječjoj pornografiji dok izvješće o provedbi Međunarodne konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena još uvijek nije dostavljeno.
Nema napretka u prevođenju preporuka i mišljenja UN-ovih odbora koji nadziru primjenu konvencija za zaštitu ljudskih prava na hrvatski jezik, a čime bi ih se učinilo dostupnijim stručnoj i općoj javnosti.
Implementacija Nacionalnog plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje od 2021. do 2027. godine je otežana i nesustavna zbog kašnjenja u donošenju i implemtaciji akcijskih planova.
Ni 2025. godine Hrvatska nema izrađene ni usvojene javne politike u području stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od kada je posljednja istekla krajem 2016. godine.
I dalje postoji mogućnost razrješenja posebnih pravobraniteljica i njihovih zamjenika ako Hrvatski sabor ne prihvati njihova godišnja izvješća, koja su de facto izvješća o stanju ljudskih prava u tematskim područjima prava djece, ravnopravnosti spolova i prava osoba s invaliditetom. Nisu učinjeni koraci u cilju osiguravanja neovisnosti rada posebnih pravobraniteljstava od politike.
English translation available here.
- 1
Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, Akcijski plan zaštite i promicanja ljudskih pravaza 2025. Godinu, dostupno na: https://pravamanjina.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Akcijski%20plan%20za%C5%A1tite%20i%20promicanja%20ljudskih%20prava%20za%202025.%20godinu.pdf#page=5.42