Sloboda izražavanja, sloboda okupljanja i pravo na mirni prosvjed

U veljači 2022. godine ponovno smo svjedočili neopravdanom ograničavanju prava na slobodu izražavanja kada je došlo do uhićenja i podnošenja optužnog prijedloga protiv 72-godišnjeg muškarca iz Briševa kod Zadra zbog napisanog komentara na Facebooku kojim javno izražava neslaganje s politikom Vlade. U demokratskom društvu neprihvatljivo je da policija uhićuje građane zbog javno izgovorene ili napisane kritike vlasti, pa čak i kad ta kritika vrijeđa ili omalovažava političare, uključujući i najviše državne dužnosnike, što potvrđuje i stajalište Europskog suda za ljudska prava. Nažalost, ovo nije izoliran slučaj pogrešnog policijskog postupanja kojim se krši pravo na slobodu izražavanja, već se nastavlja na slučajeve poput ‘prosvjednika koji je pozdravio ćaću’ s Korčule iz 2019. godine ili slučaja Erceg iz 2018. godine.

Prema Izvješću povjerenika za informiranje za 2022. godinu nastavlja se negativan trend donošenja nezakonitih rješenja o odbijanju prava na pristup informacijama, nedovoljnog korištenja javno dostupne i utvrđene prakse Povjerenika i Visokog upravnog suda od strane tijela javne vlasti te šutnje uprave, odnosno nerješavanja zahtjeva za pristup informacijama u propisanom roku.

U 2022. godini organizacija mirnih okupljanja i prosvjeda ispred najvažnijih državnih institucija na Markovom trgu u Zagrebu i dalje je otežana. Javna okupljanja se mogu organizirati na Markovom trgu uz prethodnu najavu dok je pristup moguć samo preko policijskih kontrolnih točaka koje su uvedene nakon pucnjave po zgradi Vlade krajem 2020. godine. Otežano okupljanje na Markovom trgu građanima onemogućuje pravo na javno izražavanje i prosvjed na politički najrelevantnijem mjestu gdje ih mogu čuti i vidjeti izabrani demokratski predstavnici i dužnosnici kojima se i obraćaju.

I dalje su prisutni pokušaji depolitizacije nekih javnih okupljanja na način da se ona tretiraju kao manifestacije kako bi se primjenjivala druga pravila od onih koja se primjenjuju u slučaju prosvjeda, čime se stvara financijski teret na organizatore okupljanja, a što može imati odvraćajući učinak na ostvarivanje slobode okupljanja.

Govor mržnje je i 2022. bio prisutan u javnom prostoru u obliku komentara na online portalima i društvenim mrežama, mrzilačkih grafita, navijačkog skandiranja, pa čak i u oglasima za posao, a meta su najčešće LGBTIQ osobe, izbjeglice, Srbi i Romi. Nastavlja zabrinjavati nedostatak adekvatnog i sveobuhvatnog odgovora na prisutnost govora mržnje te mjera prevencije.