Krajem 2022. godine bilo je u tijeku više od deset postupaka za povredu prava Unije iz područja zaštite okoliša koje je Europska komisija pokrenula protiv Hrvatske zbog kašnjenja u prijenosu europskog zakonodavstva te sustavnog nepridržavanja propisa. Postupci uključuju kršenje zakonodavstva EU o otpadu (Okvirne direktive o otpadu i Direktive o odlagalištima otpada), nepridržavanje Direktive o staništima pri izmjenama projekata vjetroelektrana uz obalu te druge slučajeve koji se odnose na regulaciju zaštite okoliša.
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine uputilo je prijedlog izmjena Zakona o prostornom uređenju na e-Savjetovanje koje je trajalo samo dva tjedna. Velik broj komentara stručnjaka upozorava na derogaciju propisa o zaštiti okoliša i prirode. Predložene izmjene omogućuju izgradnju pojedinih zahvata, poput solarnih elektrana ili zgrada za palijativnu skrb, izvan građevinskih područja i bez uvažavanja prostornih planova, što može dovesti do neplanske devastacije prostora i narušavanja ekosustava.
Manjak ambicije za ulaganje u obnovljive izvore energije dodatno je naglašen odlukom o proširenju LNG terminala na Krku i gradnji novog plinovoda, bez procjene utjecaja na okoliš. Dok se sredstva troše na projekte LNG terminala, ne ulaže se u solarne panele za kućanstva ili energetsku učinkovitost.
Odnosi nadležnog ministarstva s organizacijama civilnog društva aktivnim u zaštiti okoliša i prirode ostaju narušeni jer predstavnici ministarstva više ne sudjeluju u raspravama i javno-zagovaračkim aktivnostima koje organiziraju te organizacije.
Iako većina građana ima pristup pitkoj vodi, oko 6% stanovnika, posebno u ruralnim područjima, još uvijek se suočava s problemima dostupnosti. Potresom pogođena područja Banije i dalje imaju problem s pristupom zdravstveno ispravnoj vodi zbog oštećenih bunara ili nedostatka spajanja kontejnera na vodovodnu i kanalizacijsku mrežu.
Pripreme za realizaciju hidroenergetskog sustava Kosinj nastavile su se 2022. godine. Ponuđene naknade za izvlaštenje izrazito su niske, ne omogućuju adekvatno stambeno rješenje ili ekonomsku aktivnost za stanovnike koji će biti iseljeni. Postupak izvlaštenja provodi se pojedinačno, umjesto temeljem posebnog zakona, što povećava rizik od diskriminacije i socijalne isključenosti.
Organizacije za zaštitu okoliša ističu da upravni sudovi odbijaju vještačenja i ne provode dokazne postupke, oslanjajući se isključivo na vjerodostojnost studija. Predmeti se i dalje dodjeljuju sucima ručno, što povećava koruptivni rizik i smanjuje povjerenje u pravosuđe. Nedostatak mogućnosti online komentiranja prostornih planova dodatno otežava sudjelovanje građana u odlučivanju.
Institucija pučke pravobraniteljice uočila je porast ekoloških incidenata u morskom okolišu, uključujući onečišćenje mora kod Brodosplita i Kostrene te potonuće plinske platforme Ivane D. Nedostatak mjera prevencije štete za okoliš i zdravlje stanovništva, kao i neadekvatno gospodarenje otpadom i otpadnim vodama, ostaje kontinuirani problem.
Hrvatska se ni u 2022. godini nije dovoljno angažirala u prekograničnoj suradnji za zaštitu okoliša. Zastarjele termoelektrane u susjednim zemljama i dalje utječu na okoliš i zdravlje ljudi u Hrvatskoj i drugim zemljama EU-a.