Suzbijanje korupcije

U 2022. godini djelotvorne istrage korupcijskih predmeta nastavile su se, uključujući predmete na visokoj razini, ali se broj podignutih optužnica i pravomoćnih presuda za korupciju smanjio. Predugo trajanje kaznenih postupaka i dalje otežava djelotvornost antikorupcijskog okvira. Sabor je donio izmjene kojima se ukida imunitet članovima Vlade za kaznena djela korupcije.

Novim Zakonom o sprječavanju sukoba interesa znatno je oslabljeno Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa, čije je uspostavljanje bilo jedan od uvjeta za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji. Povjerenstvo više ne može odlučivati o povredi načela djelovanja dužnosnika, što je bila njegova glavna funkcija, a dodatno je opterećeno velikim povećanjem broja dužnosnika čije imovinske kartice mora provjeravati. Istovremeno, usvojeni su etički kodeksi za članove Vlade i parlamenta, čiji nadzor neće obavljati Povjerenstvo, već tijela u kojima većinu čine vladajući. U slučaju Sabora, nadzor provodi Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, dok će ponašanje Vlade nadzirati Vijeće za provedbu Kodeksa ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti, u kojem od pet članova trojicu imenuje Vlada. Također, u radne skupine za izradu važnih antikorupcijskih zakona gotovo u pravilu se izabiru predstavnici udruga koje nisu povezane s borbom protiv korupcije, dok se izostavlja imenovanje relevantnih aktera s dugogodišnjim iskustvom u ovoj temi.

Prema izvješću EPPO-a za 2022. godinu, europski javni tužitelji u Hrvatskoj otvorili su 23 istrage, pri čemu je ukupna šteta nanesena kaznenim djelima procijenjena na 313,6 milijuna eura. Kada se pribroje i tri istrage naslijeđene iz 2021. godine, kada je EPPO započeo s radom, ukupno se vodi 26 aktivnih istraga, a ukupna šteta procijenjena je na 324,1 milijun eura. EPPO ističe da su većinom riječ o istragama povezanima sa zlouporabama sredstava iz fondova Europske unije i državnog proračuna te malverzacijama u javnoj nabavi.